Germinal

Francuski knjizevnik Emile Zola (1840.-1902.) osnivac je, teoreticar i najveci pisac knjizevnog pravca naturalizma. Svojim je ciklusom od 20 romana "e;Rougon-Macquartovi"e; (1871.-1893.), meA u kojima se za remek-djelo smatra roman o rudarima "e;Germinal"e;, u djelo proveo vlastite ideje prema kojima knjizevnost treba stvarnosti pristupati gotovo poput znanosti, i postigao veliki uspjeh. Izuzetno je vazan i utjecajan bio njegov doprinos liberalizaciji Francuske i angazman u borbi za drustvenu pravdu i napredne ideje, pri cemu se osobito istice njegova uloga u poznatoj aferi Dreyfus i obracun s konzervativnim vojnim i politickim krugovima u clanku Optuzujem! (J'Accuse!) objavljenom 1898. godine."e;Germinal"e; (1885.), trinaesti po redu, a po mnogima i najuspjeliji roman Zolinog ciklusa, smjeA ten je u sjevernu Francusku, u rudarsku i industrijsku regiju u okolici grada Lillea, u 1860-te godine. PripremajuA i se za pisanje tog romana Zola je nekoliko mjeseci proveo A iveA i meA u rudarima, osobno je svjedoA io A trajku, te je A ak radio u rudarskom oknu. Zola uvjerljivo opisuje zbivanja oko neuspjelog rudarskog A trajka i nesreA e u rudniku, iscrpno ocrtavajuA i veliki broj razliA itih likova. Po prvi put u knjiA evnosti opisuje se iznimna, A okantna bijeda i teA ak poloA aj rudara, kod kojih A ivot na rubu gladi i bolesti zbog neljudskih uvjeta rada izaziva gotovo A ivotinjske reakcije u A udnji za preA ivljavanjem, dovodeA i ih u apatiA no stanje u kojemu se mire sa svojom sudbinom, pa i sa nasiljem i nepravdom. SrediA nji i najuspjeliji "e;lik"e;ovog romana su rudarske mase, kolektivni lik u A ijem je opisivanju Zola postigao svoj knjiA evni vrhunac. TematizirajuA i druA tvenu nejednakost, Zola zastupa ideje socijalizma i revolucije, premda vizionarski najavljuje sve negativne posljedice koje A e takve ideje kasnije u povijesti donijeti.Preveo: Iso VelikanoviA .Lektira za 3. razred srednje A kole.